Većina konja vlada s tri prirodna hoda – korak, kas i galop. Islandski konji poznati su po tome što mnogi od njih dodatno pokazuju tölt (mekani, četverotaktni bočni hod) i trkaći pass (Rennpass/skeið ili flugskeið), vrlo brz, dvotaktni bočni hod s fazom lebdenja.
Ovi dodatni hodovi daleko su više od same posebnosti. Oni mijenjaju način na koji jahači prelaze duge udaljenosti, kako se konji obučavaju i ocjenjuju te kako pasmina ističe udobnost i brzinu čak i u zahtjevnom terenu.
Sa znanstvenog gledišta, ovi posebni hodovi usko su povezani s mutacijom stop-kodona u genu DMRT3, koja utječe na generiranje pokreta u leđnoj moždini. Ukratko: ona mijenja neuronsku koordinaciju udova i omogućuje bočne specijalne hodove poput tölta i passa, bez da konj pri tome gubi ravnotežu – prema prekretnom istraživanju objavljenom u časopisu Nature (Andersson i sur., 2012).
Uzgojna udruženja postavljaju jasne, provjerljive definicije za ove hodove, kako bi suci i jahači mogli dosljedno ocjenjivati kvalitetu. Pravila FEIF-a (Međunarodna krovna organizacija za islandske konje) propisuju točne sekvence nogu i sigurnost u taktu, dok nacionalna društva i udžbenici pomažu jahačima razlikovati ispravne od pogrešnih izvedbi.
1. Ključne spoznaje
- Svakodnevna udobnost: ako želiš prijeći mnogo kilometara na terenu, tölt je tvoj najbolji prijatelj. Omogućuje duge jahačke ture bez opterećenja leđa jahača – upravo zato što uvijek postoji dodir s tlom i nema faze lebdenja sa zamornim poskakivanjem gore-dolje.
- Široka obuka: nemoj se odricati kasa ili galopa samo da bi forsirao tölt. Uravnotežen razvoj svih kretnji dugoročno čini tölt lakšim i stabilnijim. To se odražava i u FEIF-ocjenama: ispravnost u svim hodovima se nagrađuje.
- Pass je nešto posebno: trkaći pass treba jahati samo s konjima koji zaista imaju talenat za to – i to kratko i ravno. Spektakularan je i brz, ali nije hod za svakodnevne duge staze.
- Genetika pomaže, ali ne odlučuje: DMRT3-gen objašnjava mnogo, ali na kraju su držanje tijela, trening i kondicija ono što određuje jesu li hodovi čisti, ugodni i trajno dostupni.
1.1. Korak
Korak je četverotaktni hod bez faze lebdenja. Redoslijed nogu tipično ide: LS → LP → DS → DP (ili obrnuto), što znači da su uvijek dva ili tri kopita u dodiru s tlom. Za islandske konje pravilan hod ima veliku važnost jer predstavlja temelj opuštenosti, takta i rada leđa. Ubrzan ili napet hod često ukazuje na napetosti koje će se kasnije odraziti i u töltu ili galopu.
Prema definicijama FEIF-a i uobičajenim priručnicima za konje s više hodova, korak mora biti jasno četverotaktan, s aktivnim, ali opuštenim koracima i prirodnim, neforsiranim klimanjem glave i vrata.
Jahači dobar hod islandskog konja opisuju kao elastičan, prohodan i prostran – osobito važan na lavinim poljima, neravnom terenu i promjenjivim podlogama islandske visoravni. Trening cilj je održati opuštenost i jasnoću: previše utjecaja preko dizgina skraćuje hod i čini ga lateralnim, premalo energije čini ga plitkim. Budući da tölt ima istu lateralni slijed kao hod, ali se izvodi u potpuno drugačijoj brzini, vrijedi pravilo: čist, elastičan hod često je najbolja osnova za dobar tölt.
1.2. Kas (Trab / brokk)
Kas je dvotaktni, dijagonalni hod s fazom lebdenja: prednja lijeva + stražnja desna noga doskaču zajedno, zatim prednja desna + stražnja lijeva, uz kratku pauzu u zraku između tih faza. Mnogi islandski konji imaju prirodnu sklonost ili više prema kasu, ili više prema töltu. Zadatak trenera nije „izbrisati“ kas, već ga zadržati ravnopravno uz tölt, tako da obje kretnje ostanu čiste i prepoznatljive.
Prema definicijama FEIF-a i standardnim priručnicima pasmine, ključne su točke jasni dijagonalni slijed nogu i ujednačen takt – kvalitete koje se ponekad zanemaruju kada jahači teže isključivo udobnosti tölta.
Kas razvija potisnu snagu i simetriju. Lako jahanje vrijedan je oblik kondicijskog treninga, posebno za muskulaturu leđa i gornje linije. Za islandske konje snažan, čisti kas ostaje važan dio treninga, iako je tölt „paradni hod“. Prebrz, nestrukturiran kas često dovodi do ukočenih leđa; korekcija leži u kontroli tempa, pravilnom držanju i usmjeravanju ravno.
Na četverohodnim (V4/V5) i peterohodnim ispitima (F1/F2), presudni su jasnoća dijagonalnih parova i elastičnost pokreta. Konji koji se gotovo isključivo jašu u töltu često izgube kvalitetu kasa; iskren, dobro održan kas osigurava širu upotrebljivost i veću ocjenu (prema FEIF-propisima).
1.3. Galop (stökk)
Slika: Louisa Hackl
Galop je trotaktna kretnja s fazom lebdenja. Na lijevoj strani redoslijed je: DS → LS+DP → LP → (lebdenje) → ponavljanje. S povećanjem brzine prelazi u produženi galop. Kod islandskog konja kvaliteta galopa često odražava istu snagu leđa i stražnjeg dijela tijela koja je potrebna i za dobar tölt. Konj koji galopira „na prednjim nogama“ obično ima poteškoće i u töltu, jer ne nosi dovoljno težine na stražnjem dijelu trupa.
Prema FEIF-u i standardnim priručnicima, galop i produženi galop čine istu „obitelj hodova“, ali se jasno razlikuju po tempu i okviru – od skupljenog, sjedljivog galopa do otvorenog galopa u terenu (prema smjernicama Islandskog konjičkog kongresa).
Dobar galop kod islandskog konja osjeća se elastično i „uzbrdo“, s mekim leđima koja jahaču olakšavaju sjedenje. Prijelazi iz tölta u galop (i obratno) ispituju ravnotežu: ako konj prelazi iz tölta u pass umjesto u galop, često mu nedostaje ravnanje tijela ili aktivnost stražnjeg dijela. Rad u galopu uzbrdo dokazano jača stražnju muskulaturu i pomaže stabilizirati tölt i pass.
Galop se koristi i u četverohodnim i u peterohodnim ispitima, a nezamjenjiv je u terenskom jahanju i na otvorenim dionicama – kratki galop služi za brzo savladavanje udaljenosti kada podloga i prostor to dopuštaju.
1.4. Tölt (tipični hod udobnosti)
Tölt je četverotaktni lateralni hod s istim redoslijedom nogu kao i hod (LZ → LP → DZ → DZ). Može se izvoditi od sporog, skupljenog tempa do brzine usporedive s umjerenim galopom. Ključno obilježje tölta je da nema faze lebdenja – uvijek barem jedno kopito dodiruje tlo. Time nastaje izuzetno miran i udoban osjećaj u sedlu, bez poskakivanja koje je tipično za kas. Upravo to omogućuje islandski konjima da svoje jahače nose na duge staze bez zamaranja i nelagode. Prema Horses of Iceland i drugim stručnjacima, tölt je zaštitni znak pasmine. Može se razlikovati po izražaju – od zaobljenog, visoko podignutog prednjeg koraka do ravnijih, prostranijih pokreta – no presudno je da takt ostane čist, a leđa opuštena i elastična.
Za jahača, ispravno izveden tölt gotovo da nema vertikalnog poskakivanja – osjećaj je kao da klizi naprijed, dok konj slobodno podiže i spušta prednje noge. No, tölt zahtijeva aktivnu stražnju muskulaturu i rad leđa: ako se forsira samo spektakularna akcija prednjih nogu, lako nastaju napetosti, gubitak takta ili tzv. „svinjski pass/Schweinpass“ – nepravilni, lateralno naglašeni dvotakt, neugodan i neprihvatljiv.
Iskusni treneri „pronalaze“ tölt održavanjem ravnoteže između energije prema naprijed i elastičnosti leđa, učeći konja da se nosi iz stražnjeg dijela i da rame ostane slobodno. Prema FEIF-u, najvažnija mjerila u ocjenjivanju tölta su čisti četverotakt, ravnomjerno oslanjanje i samonosenje – dok se pretjerana akcija prednjih nogu smatra manje važnom ako narušava takt.
Tölt se koristi posvuda – od svakodnevnih jahanja do sportskih natjecanja (T1, T2), gdje se ocjenjuju prijelazi, promjene tempa i samonosenje na dugim vodiljama. Budući da je većina islandskih konja prirodno četverohodna (bez pass-hoda), kvaliteta tölta za veliki dio populacije predstavlja glavni kriterij uspješnosti (prema Horses of Iceland i nacionalnim uzgojnim savezima).
1.5. Rennpass (skeið, flugskeið) – „peti hod“
@islandpferdedomblick Training 💪 #icelandichorses #rennpass #icelandichorsesontiktok #islandpferde #horseriding #fivegaited #pp1 #fannarvonderelschenau #flyingpace
Rennpass je dvotaktni lateralni hod s fazom lebdenja. Lijevi par nogu (LS+LP) doskače gotovo istodobno, nakon čega slijedi lebdenje, pa desni par (DS+DP). Riječ je o iznimno brzoj hodnoj varijanti koja se izvodi samo na kratkim dionicama i zahtijeva posebnu kombinaciju ravnoteže, snage i nasljedne predispozicije.
Nisu sva islandska konja sposobna izvoditi čist i jahanju ugodan Rennpass; ona koja to mogu nazivaju se petohodna i vrlo su cijenjena. Prema IHSGB-u, Rennpass se tipično jaše na 100–250 metara i može dosegnuti brzine i do 48 km/h. Spori ili nečisti pass je neugodan i nepoželjan – cilj je uvijek čisti dvotakt s jasno izraženom fazom lebdenja.
Ispravno izveden Rennpass ostavlja dojam da konj jahača „katapultira“ niz stazu uz nevjerojatnu mekoću – pod uvjetom da ostaje čist u taktu i ravnini. Treneri ga razvijaju tek nakon što su galop i tölt stabilni, kroz rad na snazi, pravocrtnosti i kontroliranom tempu. Ako se pass raspadne u nepravilni „dva-i-pol-takt“, to rezultira kaznenim bodovima na natjecanju i neudobnošću za jahača.
Zbog velikih biomehaničkih i genetskih zahtjeva, Rennpass se koristi samo u kratkim intervalima i samo kod konja s predispozicijom. Na petohodnim ispitima i u posebnim pass-utrkama suci traže eksplozivno ubrzanje, ravnu liniju i dosljedan dvotakt sa lebdenjem na cijeloj definiranoj stazi. Većina rekreativnih jahača uopće ne traži Rennpass – on je specijaliziran sportski hod, a ne svakodnevni hod za duge terenske vožnje.
2. Genetika: zašto je DMRT3 toliko važan
Kada se govori o hodovima konja, gotovo uvijek se spominje jedan gen: DMRT3. Dok je poznata Nature-studija Anderssona i suradnika (2012) prvi put stavila ovu mutaciju u središte pažnje, kasnija istraživanja dodatno su proširila razumijevanje njezina djelovanja.
Tako je Kristjánsson i sur. (2014) u časopisu Animal Genetics posebno istražio islandske konje i potvrdio da gotovo svi primjerci koji su mogli hodati u töltu i passu nose upravo mutaciju DMRT3. No, istraživanje je također pokazalo da prisutnost gena nije jamstvo kvalitete. Neki su konji s mutacijom pokazivali nečiste ili nestabilne hodove, dok su drugi – i bez mutacije – mogla barem djelomično izvesti tölt. Prema toj studiji, DMRT3 je više poput zelenog svjetla nego apsolutne garancije: on stvara neurološku podlogu za posebne hodove, ali o tome kako će se oni u praksi razviti odlučuju mišićna građa, eksterijer, vještina jahača i ciljano treniranje.
Za islandske konje to znači sljedeće: tölt je u populaciji široko rasprostranjen jer je mutacija gotovo potpuno prisutna. No vrhunski rezultat u Rennpassu i dalje ostaje rezerviran za ona konja koja osim genetike imaju i odgovarajuću tjelesnu konstituciju te prolaze kroz dobro vođen, specijaliziran trening. U praksi genetika postavlja temelje, ali svakodnevna kondicija i menadžment određuju hoće li tölt biti mekan i udoban – ili tvrd i nečist – te hoće li konj doista moći ući u impresivni, dvotaktni Rennpass.
3. Najčešće pogreške i kako ih ispraviti
Slika: Ulrich Neddens
- “Schweinepass” u töltu. Ako četverotakt postane neujednačen i sklizne u dvotaktni lateralni hod, jahač umjesto mekanog klizanja osjeti tvrdo ljuljanje. Korekcija: uspostaviti novu ravnotežu tempa, opustiti leđa prijelazima i ponovno vratiti ravnomjeran takt. Naglašena akcija prednjih nogu bez aktivne stražnje strane ovdje je jasan znak upozorenja.
- Lateralno pomaknut kas. Pretjerano napeto, snažno “guranje konja prema narijed” može dovesti da konj izgubi dijagonalne kretnje nogu. Korekcija: usporiti tempo, lagano sjediti u trupu ili prijeći u lako jahanje kako bi leđa počela oscilirati, te najprije vratiti čistu dijagonalu prije nego što se ponovno traži više energije.
- Četverotaktni galop. Ako konj galopira „na ruci“ ili je ukočen, jasni trotaktni galop se izgubi. Korekcija: rad u galopu na uzbrdici, poluparade za uspostavljanje ravnoteže te ciljane tranzicije kako bi se učvrstio čisti trotaktni korak.
- Nestabilni rennpass. Prespor ili ukošen rennpass gubi fazu lebdenja, a time i udobnost. Korekcija: paziti na ravnu liniju kretanja, tražiti pass samo na kratkoj i poznatoj dionici te postupno graditi snagu. Rennpass treba ostati rezerviran za konje koji imaju i nasljednu predispoziciju i dovoljnu kondiciju za izvođenje.
4. Pregled za jahače i trenere
Redoslijed nogu i osjećaj u sedlu
Trenažni naglasci i tipične pogreške
Sport i kriteriji ocjenjivanja – sažetak
Zaključak
Islandski konj jedinstven je u svijetu jer, uz korak, kas i galop, pokazuje i tölt te Rennpass. Ovi hodovi nisu nikakva egzotika, nego obilježavaju kulturu jahanja, ciljeve uzgoja i sportske discipline ove pasmine.
- Tölt je ključni „komfort-hod“: omogućuje ugodna i duga jahanja za konja i jahača, ali samo ako se izvodi čisto u četverotaktu.
- Rennpass je spektakularna „kraljevska disciplina“, no prikladan je samo za konje s pravom predispozicijom, građom i dovoljno treninga – u sportu ovdje vrijedi samo apsolutna čistoća pri najvećoj brzini.
- Gen DMRT3 daje temelj za posebne hodove, ali jesu li oni doista čisti, nosivi i trajni, ovisi o treningu, muskulaturi i ruci jahača.
- Za uzgoj i ocjenjivanje vrijedi: sigurnost u taktu, samonosenje i ravnina kretanja važniji su od izražene akcije prednjih nogu ili samog tempa.
U konačnici: Tko jaše ili uzgaja islandskog konja, mora imati na umu svih pet hodova – ne samo tölt. Tek ravnoteža između treninga, kondicije, genetike i jahačkih vještina određuje hoće li islandski konj pokazati svoj puni potencijal: udoban u svakodnevici, snažan u sportu i uvijek s jasno prepoznatljivim taktom.
Literatura i izvori
- Andersson, L., i sur. (2012). Mutations in DMRT3 affect locomotion in horses and spinal circuit function in mice. Nature, 488(7413), 642–646.
- Kristjansson, T., i sur. (2014). The DMRT3 “Gait Keeper” mutation affects the performance of Icelandic horses. Animal Genetics, 45(5), 674–679.
- Petersen, J. L., i sur. (2013). Genetic diversity and the influence of DMRT3 on gaitedness in horses. BMC Genomics, 14: 795.
- FEIF – International Federation of Icelandic Horse Associations. Rules & Regulations, Sport and Breeding.
- Horses of Iceland (2023). The Gaits of the Icelandic Horse.
- IHSGB – Icelandic Horse Society of Great Britain (2022). Gaits of the Icelandic Horse.
- Islandpferdehandbuch (2021). Ausbildungs- und Zuchtrichtlinien für Islandpferde in Mitteleuropa. Österreichischer Islandpferdeverband (ÖIV).
- EIF Breeding Committee (2020). Judging Guidelines: Gait Purity and Evaluation. FEIF Publications.
