Prijelaz ždrijebeta s majčinog mlijeka na starter hranu (eng. creep feed) optimalno započinje između 2. i 3. mjeseca starosti. U toj dobi ždrijebe počinje imati više potrebe za hranjivim tvarima, a kobilje mlijeko počinje gubiti na kvaliteti, također probavni sustav počinje se značajnije razvijati, a ždrijebe izraženije pokazuje interes za čvrstu hranu.
Prema podacima Staniara (2013)1, ždrijebad u dobi od 6 mjeseci već postižu oko 45 % svoje očekivane odrasle tjelesne mase, što zahtijeva kvalitetan nutritivni prijelaz kako bi se osigurao zdrav rast i pravilan razvoj kostiju, mišića i probavnog sustava.
1. Kada je optimalno vrijeme za početak prijelaza?
Privikavanje na starter hranu može započeti jako rano već u dobi od 3 do 4 tjedana, u ukoliko se primjeti zaostao rast i razvoj ždrijebeta, te ukoliko je kobilje mlijeko deficitarno u mineralim (kalcij, fosfor, bakar)2.
Ukoliko je utvrđeno da ždrijebe dobiva sve potrebne hranjive tvari u toj dobi, Idealno vrijeme za započinjanje pravog prijelaza je od 8. do 12. tjedna starosti. Do tog trenutka, kobilje mlijeko više ne može zadovoljiti sve nutritivne potrebe ždrijebeta, posebno za proteine, minerale i energiju.
Količina i vrijeme uvođenja startera u hranidbu ždrijebeta ovisi o:
- dobu godine kada je ždrijebe oždrijebljeno,
- genetici i pasmini,
- količini proizvodnje mlijeka,
- kvaliteti kobiljeg mlijeka,
- tjelesnoj masi i kondiciji ždrijebeta,
- zdrastvenom stanju ždrijebeta,
- da li je ždrijebe siroče.
2. Kako prepoznati da je ždrijebe spremno za starter/čvrstu hranu
Prijelaz ždrijebeta s isključivo mliječne hrane na starter hranu zahtijeva pažljivo praćenje njegovog fizičkog razvoja, ponašanja i probavnog sustava. Svako ždrijebe se razvija individualno, pa je ključno prepoznati znakove koji pokazuju da je spremno na prihvaćanje čvrste hrane.
U nastavku donosimo detaljno objašnjenje najvažnijih znakova spremnosti.
2.1. Ponašanje i imitacija kobile
Jedan od znakova spremnosti ždrijebeta je kada počne aktivno imitirati kobilu i istraživati okoliš. To se obično događa nakon 4. tjedna života3:
- ždrijebe pokušava grickati sijeno, zob ili koncentrate koje jede majka
- često ćete ga vidjeti kako nosom gura zdjelu, njuši hranu i čak pokušava pojesti male količine
- ova faza je prirodna i ne znači da je kobila izgubila mlijeko, već da ždrijebe razvija znatiželju i socijalne vještine
2.2. Povećana znatiželja i istraživačko ponašanje
Osim imitacije kobile, zdravo ždrijebe pokazuje povećanu znatiželju oko okoline i hrane:
- pokušava lizati zdjele, konzumirati komadiće sijena ili starter hranu
- ovaj interes se obično pojavljuje između 8. i 12. tjedna3 i prirodan je znak spremnosti za postupno uključivanje novih izvora energije u hranidbu
Ako primijetite da ždrijebe nema interes za hranu niti imitira majku te nema socijalne vještine nakon trećeg mjeseca, to može biti znak nepravilne socijalizacije ili zdrastvenih problema.
2.3. Stabilna i zrela probava
Da bi probavni sustav mogao probaviti i iskoristiti starter hranu, mora proći proces postupne kolonizacije crijevne mikroflore. Kod novorođenih ždrijebadi crijeva su prilagođena isključivo probavi laktoze iz majčinog mlijeka, dok se enzimi za probavu škroba i vlakana razvijaju postepeno tijekom prva dva mjeseca života.
Znakovi stabilne probave:
- redovita i formirana stolica (bez proljeva ili nadutosti)
- nema znakova kolike ili jakih plinova
- ždrijebe aktivno siše mlijeko i pokazuje općenito dobar apetit
- ždrijebe raste i razvija se, te je aktivno i veselo
Ako uvodite starter prerano, prije nego što probava sazrije, može doći do proljevastih stolica, dehidracije, kolika i posljedično usporenog rasta.
2.4. Tjelesna kondicija i napredak u težini
Praćenje tjelesne kondicije i mase ždrijebeta može dati prve podatke o tome da li ždrijebe treba krenuti s konzumacijom startera ranije ili kasnije. Ako ždrijebe pokazuje znakove neuhranjenosti, dnevni prirast je minimalan, a BCS (ocjena tjelesne kondicije) je manji od 5/9, potrebno je razmotriti ranije uvođenje starter hrane koja će nadomjestiti potrebnu energiju i druge hranjive tvari za rast i razvoj.
S druge strane, ako ždrijebe brzo raste, dobiva na tjelesnoj težini te je ocijenjeno BCS-om većim od 5/9, uvođenje starter hrane treba provoditi s oprezom kako se ne bi dodatno ubrzao rast i razvoj. U takvim slučajevima važno je osigurati dovoljnu količinu proteina, vitamina i minerala, dok se unos energije mora kontrolirati.
Redovito određivanje ocjene tjelesne kondicije ždrijebeta te mjerenje i vaganje od ključne je važnosti u prvih nekoliko mjeseci života. Ako je prenagli ili pak usporeni rast i razvoj otkriven na vrijeme, može se pravovremeno uvesti ili smanjiti starter hrana te time izbjeći potencijalne zdravstevene probleme u budućnosti.
3. Smjernice za količinu starter hrane
Starter hrana treba se uvoditi postupno, kako bi probavni sustav imao vremena za prilagodbu, čime se izbjegava potencijalna kolika i proljevi.
Becvarova i sur. (2011)4 preporučuju sljedeće količine startera ovisno o tjelesnoj kondiciji ždrijebeta:
Savjet: Starter hranu davati u što više manjih obroka kroz dan u malim količinama kako bi se spriječilo rasipanje i kvarenje hrane. Ukoliko sumnjate na kvarenje hrane, obavezno je zamijeniti sa svježom porcijom. Pratite koliko ždrijebe zapravo pojede hrane i u kojem trenutku počinje jesti cijeli obroke, ovako ćete dobiti jasniju sliku dnevnog unosa. Uz starter hranu uvijek imati ponuđeno sijeno.
4. Idealni sastav starter hrane
Preporuke za starter hranu:
Preporuča se da starter bude peletiran jer ždrijebad lakše probavlja kompaktne, sitne pelete nego grubu krmnu smjesu, a time nemaju mogućnost selektivnog jedenja. Starter hrana trebala bi biti palatabilna sa kvalitetnim sastojcima. Od iznimne je važnosti da starter ima kvalitetan izvor proteina te umjerenu količinu nestrukturnih ugljikohidrata. Hrana se bira po individualnim potrebama ždrijebeta.
4.1. Razlike među pasminama i prilagodba obroka
Iako postoje opće smjernice za prelazak ždrijebeta sa mlijeka na starter hranu, potrebe za energijom, proteinima i mineralima znatno variraju među pasminama.
Primjerice, punokrvni konji poput engleskog punokrvnjaka imaju brži metabolizam i dinamičniji rast6, što znači da im je potrebna starter hrana s većim udjelom energije i proteina — optimalno oko 18–20% sirovih proteina te povećan unos lizina za pravilan razvoj mišića. Također, kod ovih pasmina preporučuje se starter s umjerenim sadržajem lako probavljivih vlakana kako bi se poduprla probavna funkcija.
Hladnokrvni konji, poput peršerona ili belgijskih konja, jako dobro iskorištavaju hranu, ali imaju i predispozicije za različite bolesti. Kod njih je naglasak na starter hrani s nižim udjelom proteina (oko 14–16%) i kontroliranim udjelom škroba kako bi se spriječilo nepotrebno gomilanje masnoća, poticanje metaboličkih poremećaja te mišićnih bolesti.
Kod poni pasmina i minijaturnih konja posebna je pozornost potrebna jer imaju povećanu sklonost pretilosti. Njihov starter mora biti pažljivo formuliran s manjim udjelom škroba i šećera, ali s dovoljno vlakana kako bi se potaknula zdrava funkcija probave. Za njih je preporučljivo češće hranjenje u manjim količinama kako bi se spriječile nagle oscilacije šećera u krvi.
5. Kada i koliko sijena uključiti
Ždrijebe u drugom mjesecu života počinje intenzivnije razvijati probavni sustav, a za rast i razvoj populacije u debelom crijevu sijeno je ključno. U to vrijeme ždrijebe počinje biti zainteresirano za žvakanje sijena u malim količinama5. U početnoj fazi cilj nije osigurati značajan energetski unos, već razviti naviku žvakanja i potaknuti normalan rad probavnog trakta.
Kvaliteta sijena ima veliku ulogu – u ranoj fazi najbolje je koristiti mekano, lisnato sijeno s većim udjelom proteina. Kako ždrijebe raste, može se postupno uvoditi kombinacija travnog sijena i lucerne za poticanje žvakanja i lučenja sline, te unos kvalitetnog proteina, kakogod lucerna ima visoku količinu kalcija stoga je potrebno voditi računa od odnosu kalcija i fosfora.
Ždrijebe u dobi od šest mjeseci trebalo bi u potpunosti biti naučeno na konzumaciju sijena kako bi umanjilo stres tijekom odbijanja od majke.
“Koliko sijena dnevno?” često je postavljeno pitanje, ali odgovor na njega nije jednostavan. Količina sijena prilagođena je ostatku obroka i potrebama samog ždrijebeta. U nekim slučajevima sijeno je ponuđeno cijeli dan, dok je kod nekih slučajeva 1 kg sijena dovoljna količina za ždrijebe od šest mjeseci. U obje situacije treba obratiti pažnju na razvoj ždrijebeta, čvrstoću stolice i oticanje zglobova.
Savjet: Sijeno uvijek treba biti čisto, bez prašine i plijesni, jer nekvalitetno sijeno može izazvati probavne smetnje i respiratorne probleme kod mladih ždrijebadi.
6. Može li doći do prejedanja starter hranom
Da, ždrijebad se može prejedati starter hranom, pogotovo ako im je hrana stalno dostupna u velikim količinama. Njihov probavni sustav u prvim mjesecima nije dovoljno razvijen da odjednom preradi veće količine škroba, što može dovesti do probavnih poremećaja i kolika.
Glavni simptomi prejedanja:
- mekana ili vodenasta stolica
- nadutost i bolovi u abdomenu
- letargija i gubitak interesa za igru
- ponekad povišena temperatura (mogući znak kolike ili upale)
Kako spriječiti prejedanje:
- starter uvijek dozirati po obroku umjesto da se ostavlja na slobodnom izboru
- podijeliti dnevnu količinu na više manjih obroka kako bi se smanjilo opterećenje probavnog sustava.
- pažljivo pratiti ždrijebetovu stolicu i ponašanje, osobito tijekom prvih tjedana uvođenja startera
Napomena: Ako primijetite trajne probavne smetnje ili simptome kolike, odmah kontaktirajte veterinara kako biste izbjegli ozbiljne komplikacije.
7. Usklađivanje prijelaza sa smanjenjem mlijeka
Kobile prirodno počinju smanjivati proizvodnju mlijeka između četvrtog i petog mjeseca života ždrijebeta7, do tada bi ždrijebe već trebalo biti upoznato sa starter hranom i sijenom.
Upravo u tom razdoblju ždrijebe prolazi kroz fiziološke promjene koje mu omogućuju lakše probavljanje čvrste hrane, ali proces mora biti pažljivo tempiran.
Ako se starter uvede prerano, prije nego što je probavni sustav spreman, povećava se rizik od proljeva, nadutosti i metaboličkih poremećaja.
Idealna praksa je postupno povećavati količinu starter hrane kako se prirodno smanjuje količina mlijeka. To znači da se starter nudi u malim obrocima, dok se oko 5. i 6. mjeseca dnevna količina postepeno povećava tako da nadomješta energetske i ostale potrebe koje više ne pokriva majčino mlijeko.
Ovaj postupni prijelaz smanjuje stres, čuva zdravlje probavnog sustava i podržava stabilan rast ždrijebeta. U idealnom scenariju, potpuna prilagodba na starter hranu završava do kraja šestog mjeseca života.
8. Postupci kod kobile s malo mlijeka ili siročadi
U slučajevima kada kobila nema dovoljno mlijeka ili kada ždrijebe ostane siroče, hranidbena strategija mora biti posebno pažljivo planirana.
Najčešće rješenje je korištenje komercijalnih zamjena za kobilo mlijeko, koje su nutritivno formulirane tako da što vjernije oponašaju prirodni sastav majčinog mlijeka. Ove zamjene treba davati u više manjih obroka dnevno, kako bi se izbjeglo preopterećenje probavnog sustava i osigurala bolja apsorpcija hranjivih tvari.
Uz mliječnu zamjenu, preporučuje se ranije i pažljivo uvođenje starter hrane, ali u vrlo kontroliranim količinama.
Takvim ždrijebadima potrebno je redovito pratiti tjelesnu masu, kondiciju i hidrataciju, jer su osjetljivija na nutritivne nedostatke i probavne probleme.
Kod siročadi, rizik od dehidracije i hipoglikemije posebno je visok, stoga se preporučuje osigurati stalni pristup svježoj vodi.
9. Najčešće greške vlasnika i kako ih izbjeći
Jedna od najčešćih grešaka je prerano uvođenje velike količine starter hrane, posebno prije navršena dva mjeseca života. Probavni sustav ždrijebeta tada još nije dovoljno razvijen, pa prerana primjena može dovesti do probavnih poremećaja, proljeva i slabije apsorpcije hranjivih tvari.
Druga česta pogreška je korištenje niskokvalitetne hrane, siromašne proteinima, lizinom i mineralima, što često rezultira usporenim rastom, slabom muskulaturom i potencijalnim deformacijama kostiju.
Nedovoljna kontrola količine starter hrane još je jedan problem koji može imati ozbiljne posljedice. Ako se ždrijebetu omogući neograničen pristup hrani, može doći do prejedanja, što povećava rizik od kolika, proljeva i metaboličkih poremećaja te neželjenih promjena u razvoju.
Također, prebrzo odbijanje od majke može biti vrlo stresno za ždrijebe i dovesti do oslabljenog imuniteta, lošijeg apetita i slabijeg prirasta težine. Vlasnici bi trebali pratiti preporučene količine hrane, redovito kontrolirati tjelesnu masu i konzultirati stručnjaka kada primijete odstupanja od normalnog razvoja.
10. Kako spriječiti probavne smetnje kod ždrijebadi
Probavne smetnje, poput proljeva, nadutosti i čireva, vrlo su česte tijekom prijelaza sa mlijeka na starter hranu, ali se u većini slučajeva mogu spriječiti pažljivim planiranjem.
Starter hranu uvijek treba uvoditi postepeno, kroz razdoblje od 7 do 10 dana, počevši s vrlo malim količinama koje se polako povećavaju kako se ždrijebe prilagođava novoj hrani.
Osiguravanje stalnog pristupa svježoj i čistoj vodi ključno je za održavanje pravilne probave i hidratacije, posebno kod ždrijebadi koja počinje jesti koncentriranu hranu. U određenim slučajevima, veterinari mogu preporučiti probiotike kako bi se stabilizirala crijevna mikroflora i smanjio rizik od proljeva.
Kvaliteta hrane također igra veliku ulogu, i starter i sijeno moraju biti visoke nutritivne vrijednosti, bez plijesni, prašine i kontaminacije, kako bi se spriječile upale probavnog sustava.
Pažljivo praćenje ponašanja ždrijebeta, izgleda stolice i tjelesne mase omogućuje da se problemi prepoznaju na vrijeme i spriječe ozbiljnije komplikacije. U slučaju ponavljajućih probavnih smetnji, najbolje je odmah potražiti veterinarsku pomoć.
11. Metode odbijanja mlijeka
Tri su najčešće metode:
11.2. Dugoročne posljedice loše provedenog prijelaza
Nepravilno izveden prijelaz ždrijebeta s mlijeka na starter hranu može imati ozbiljne i dugotrajne posljedice na zdravlje, rast i buduće sposobnosti konja.
Najčešće posljedice loše provedenog prijelaza
Kako spriječiti dugoročne probleme
- planirati prijelaz postupno i pratiti reakciju ždrijebeta
- koristiti starter hranu visoke kvalitete s optimalnim omjerom proteina,lizina, kalcija, fosfora te mikroelemenata
- uvoditi sijeno i krutu hranu kontrolirano, uz praćenje probave
- redovito pratiti tjelesnu masu, kondiciju i dnevni prirast
- po potrebi uključiti stručnjaka za hranidbu konja za individualni plan hranidbe
Prvih šest mjeseci života presudno je za zdravlje i buduće sposobnosti konja — pravilna hranidba u tom razdoblju najbolja je investicija u njegov razvoj.
12. Zaključak
Siguran i pravilan prijelaz ždrijebeta s mlijeka na starter hranu predstavlja jedan od najvažnijih koraka u njegovom ranom razvoju. Prvih šest mjeseci života temelj su za zdrav rast, pravilan razvoj kostiju, mišića i probavnog sustava, kao i za dugoročnu sportsku i radnu sposobnost konja.
Ključ uspjeha leži u postupnosti i pravilnoj kontroli hranjenja — od prepoznavanja trenutka kada je ždrijebe spremno za čvrstu hranu, preko uvođenja kvalitetnog startera u manjim obrocima, do praćenja tjelesne mase, probave i općeg stanja. Kvaliteta hrane, pravilna raspodjela obroka i praćenje reakcije ždrijebeta smanjuju rizik od probavnih problema, nutritivnih deficita i ortopedskih poremećaja.
Dobro isplaniran proces, uz podršku veterinara i nutricionista ili savjetnika za hranidbu konja te korištenje nutritivno uravnotežene hrane, najbolja je investicija u zdravlje, snagu i dugovječnost svakog konja.
Literatura
- Staniar, W. B. (2013). 12 – Feeding the growing horse; https://doi.org/10.1016/B978-0-7020-3422-0.00012-2
- Grace, N. D., Pearce, S.G., Firth, E. C., Fennessy, P. F. (2008). Content and distribution of macro- and micro-elements in the body of pasture-fed young horses; https://doi.org/10.1111/j.1751-0813.1999.tb11228.x
- Crowell-Davis, S. L. (1986). Developmental behavior; DOI: 10.1016/s0749-0739(17)30707-1
- Becvarova, I., Buechner-Maxwell, V. (2011). Feeding the foal for immediate and long-term health; DOI: 10.1111/j.2042-3306.2011.00522.x
- Paradis, M. R. (2012). Foal nutrition – Part 1: The normal foal, and part 2: How to feed the orphan foal
- Moore-Colyer, M., Tuthill, P., Bannister, I., Daniels, S. (2020). Growth Rates of Thoroughbred Foals and In Vitro Gut Health Parameters When Fed a Cereal or an All-Fiber Creep Feed; https://doi.org/10.1016/j.jevs.2020.103191
- Reiter, A.S., Reed, S. A. (2023). Lactation in horses; doi: 10.1093/af/vfad003