Proljev kod konja nije samo neugodnost – to je znak upozorenja da nešto nije u redu s hranjenjem ili načinom držanja. Bilo da se radi o ždrijebadi tijekom odbijanja od sisanja ili odraslim konjima koji su pojeli higijensku neispravno sijeno/hranu, proljev uvijek ukazuje na poremećaj, ionako već osjetljive, ravnoteže u probavnom sustavu.

Studije jasno pokazuju da se većina slučajeva ne javlja slučajno, već se izravno mogu pripisati nekim pogreškama u upravljanju/uzgoju/hranidbi i sl. Nagle promjene u hrani, prekomjerna konzumacija žitarica, loša higijena i kvaliteta hrane, neispravna dehelmintizacija pa čak i zlouporaba lijekova među najčešćim su uzrocima proljeva diljem svijeta.

Poseban izazov je to što se proljev može manifestirati na vrlo različite načine – od blage meke stolice do životno opasnog kolitisa sa sistemskim komplikacijama. Konji svih dobnih skupina – od novorođenih ždrijebadi do seniora – u opasnosti su ako se zanemare osnovni principi probavnog zdravlja. Dobra vijest je da se gotovo svi ovi problemi mogu izbjeći pažljivim obraćanjem pažnje na hranjenje, rutinu i upravljanje štalom.

1. Nagle promjene u hranidbi

Probavni sustav konja uvelike ovisi o mikroorganizmima (mikrobiom) u debelom crijevu. Potrebno im je vrijeme da se prilagode novoj hrani. Nagla promjena – poput prelaska s jedne vrste sijena ili koncentrirane hrane na drugu ili brzo uvođenje pristupa pašnjaku – poznati je okidač za probavne probleme, uključujući proljev.

Kao što opisuju Garber i sur.(2020), naglo uvođenje nove hrane može izazvati disbiozu u crijevima: „dobre bakterije“ umiru, probava vlakana se pogoršava, apsorpcija vode se mijenja i javlja se rijetka stolica. Čak i prelazak na novu seriju bala sijena ili kratkotrajno povećanje količine koncentrata može preopteretiti crijevnu mikrofloru.

Stoga se nova hrana mora uvoditi postupno tijekom 1-2 tjedna, ovisno o količini. Samo na taj način crijevna flora se može pravilno prilagoditi, a rizik od proljeva povezanog s hranom ostaje nizak.

2. Previše škroba/ žitarica

Uobičajena pogreška u hranjenju je prekomjerno hranjenje žitaricama (škrobom). Tanko crijevo konja može probaviti samo ograničenu količinu škroba. Ako previše neprobavljenog škroba dospije u debelo crijevo, to dovodi do fermentacije i takav škrob zove se rezistentni škrob. U ovakvim slučajevima dolazi do proizvodnje mliječne kiseline, snižava se pH i ubijaju se korisne bakterije. Obroci s visokim udjelom škroba i velike količine žitarica po obroku značajni su čimbenici rizika za proljev. U ekstremnim slučajevima – na primjer, ako konj „provali” u prostoriju za hranjenje i pojede velike količine žitarica – masovna fermentacija može dovesti do kolitisa, kolika pa čak i laminitisa.

Najvažnije načelo je stoga: vlakna prvo, koncentrirana hrana samo u malim porcijama i prema potrebi.

3. Premalo sirovih vlakana (nizak sadržaj vlakana u dnevnom obroku)

Konji su eng. hindgut fermentors što znači da veliki dio hrane se fermentira u debelom crijevu, odnosno probavni sustav konja dizajniran je za hranu bogatu vlaknima. Uobičajena pogreška je hranidba konja s premalo kvalitetnog sijena/trave – što lako dovodi do kroničnog proljeva ili rijetke stolice.

Kao što Muhonen i sur. (2022) naglašavaju, nedostatak sirovih vlakana smanjuje kapacitet vezanja vode i puferiranja debelog crijeva. Bez dovoljne količine dugih vlakana, hrana prebrzo prolazi kroz probavni trakt, a mikrobna ravnoteža se pomiče prema manje korisnim, brže fermentirajućim bakterijama.

Premalo sijena također može dovesti do toga da konji počnu jesti svoju stelju, pijesak i slično što može pogoršati probavne probleme. U praksi se mnogi slučajevi neobjašnjivog proljeva ili mekane stolice značajno poboljšavaju nakon što se poveća sadržaj vlakana. Dodaci vlakana poput pulpe repe, ljuski soje ili ljuski psylliuma također mogu pomoći u zadržavanju vode i stabilizaciji crijevne flore.

4. Hranjenje nekvalitetnom ili pljesnivom hranom

Hranjenje sijenom ili žitaricama koje je pokvareno, pljesnivo ili kontaminirano ozbiljna je pogreška. Takva hrana iritira probavni trakt i može uzrokovati proljev. Pljesnivo sijeno često sadrži mikotoksine (toksične metaboličke produkte gljivica) koji iritiraju crijevnu sluznicu i može dovesti do upale; konji brzo razvijaju proljev i simptome kolika nakon što ga unesu.

Pokvarena silaža ili žitarice kontaminirane glodavcima ili ptičjim izmetom mogu prenositi patogene poput salmonele. Prema MSD Vet Manualu, određeni kontaminanti u sijenu također mogu biti opasni: na primjer, ako bala sijena sadrži žuljaste kornjaše, toksin kantaridin može uzrokovati teška oštećenja crijeva i proljev.

Posljedice se kreću od blage, meke stolice do životno opasnog kolitisa, ovisno o unesenom toksinu ili patogenu. Stoga je dosljedno praćenje hrane ključno – osnovno pravilo je: “U slučaju sumnje, radije bacite nego riskirajte.”

5. Naglo uvođenje ispaše/trave

Kada konji prelaze sa „suhe hrane“ (sijeno/koncentrati) na svježu travu ili s rijetkog na bujni pašnjak, njihovom probavnom sustavu treba vremena za prilagodbu. Uobičajena je pogreška odmah i na neodređeno vrijeme pustiti konje na bujne proljetne pašnjake.

Mlada, brzorastuća trava sadrži mnogo nestrukturnih ugljikohidrata (šećere, fruktane) koj mogu poremetiti mikrobnu ravnotežu u debelom crijevu i dovesti do proljeva. Konji često u početku imaju mekan izmet, često opisan kao „izmet krave“ kada ih se prvi put izvede na svježe pašnjake. Ova vrsta proljeva obično je bezopasna i nestaje nakon što se crijevna flora prilagodi. Međutim, to je jasan znak prenagle promjene koja se ne bi trebala dešavati! U težim slučajevima može dovesti i do kolika čak i laminitisa, uzrokovanih viškom fruktana.

Stoga, vrijeme ispaše za konje koji tek kreću na livade, vrijeme boravka na pašnjaku treba vrlo polako povećavati – počevši s kratkim razdobljima od 15 do 30 minuta dnevno, koje se postupno produljuju. To omogućuje mikrobiomu i metabolizmu da se prilagode novom izvoru hrane.

6. Neadekvatna dehelmintizacija

Crijevni paraziti su problem u konjogojstvu diljem svijeta, a neadekvatno ili neispravno upravljanje parazitima česta je pogreška koja dovodi do proljeva. Teške infestacije crvima – posebno mali strongyli (cijatostomine) kod odraslih konja i okrugli crvi ili gliste kod ždrijebadi – oštećuju crijevnu sluznicu i uzrokuju upalu (MSD Vet Manual).

Posebno su opasne inkapsulirane ličinke malih strongyla, koje mogu dovesti do enterokolitisa s gubitkom proteina, koji se može manifestirati kao kronični proljev, gubitak težine, pa čak i ascites (ventralni edem). Ako se ne liječe, ovi paraziti uzrokuju ne samo proljev već i mršavljenje, slabost i anemiju.

Konji s velikim brojem jajašaca u izmetu često imaju povijest nepotpune ili rijetke dehelmintizacije. Ždrijebad su posebno osjetljiva: Strongyloides westeri , koji se prenosi putem kobiljeg mlijeka, može uzrokovati proljev u prvih nekoliko tjedana života.

Učinkovito suzbijanje parazita sastoji se od strateškog uklanjanja parazita iz crijeva na temelju pregleda izmeta, ciljane upotrebe antihelmintika, upravljanja pašnjacima i redovitog uklanjanja gnoja. Samo se na taj način dugoročno mogu spriječiti proljev, kolike i trajna oštećenja crijeva od strane parazita.

7. Loša higijenska praksa

Loša higijena u štali ili na pašnjaku stvara idealne uvjete za zarazni proljev. Uobičajena pogreška je kontaminacija mjesta za hranjenje ili napajanje izmetom ili drugim klicama. Na primjer, Salmonella, jedan od glavnih uzroka akutnog proljeva kod odraslih konja, može se razmnožiti u koritima za hranu ili pojilicama ako su kontaminirani glodavcima ili pticama. Konji se mogu zaraziti čak i malim količinama kontaminirane hrane ili vode.

Jednako problematično je i neizoliranje bolesnih životinja ili temeljita dezinfekcija štala nakon izbijanja proljeva. To omogućuje patogenima poput rotavirusa (kod ždrijebadi) ili koronavirusa (kod odraslih konja) da se brzo šire unutar stada. Nehigijenski uvjeti posebno su opasni za ždrijebad, jer im je imunološki sustav još uvijek nezreo i stoga se mogu brzo zaraziti proljevom uzrokovanim bakterijama Clostridium ili E. coli.

Prenapučene ili nehigijenske štale povećavaju rizik od izbijanja proljeva diljem svijeta. S druge strane, poznato je da dobra higijena štale – čista, suha posteljina, redovito izbacivanje izmeta i ciljana dezinfekcija u slučaju bolesti – značajno smanjuje učestalost. Biosigurnost je ključna: bolesne konje treba odmah odvojiti, jer se klice poput salmonele mogu izuzetno brzo širiti unutar štale.

8. Stres od rukovanja konjem i naglih promjena

Stres kod konja nije samo emocionalni već i fizički problem – može izravno dovesti do proljeva. Veliki stresori poput dugih putovanja, naglih promjena u štali ili krdu, intenzivnog treninga ili natjecanja, kao i drugih promjena u upravljanju, mogu izazvati stanje poznato kao stresni kolitis.

Tijekom akutnog stresa oslobađaju se hormoni poput adrenalina i kortizola, mijenjajući motilitet crijeva i protok krvi te narušavajući ravnotežu crijevne flore. Mnogi vlasnici konja primjećuju da njihov konj iznenada ima meku stolicu tijekom utovara ili na natjecanjima.

Čak i kratkotrajni stres može dovesti do privremenog proljeva – na primjer, mekana stolica nakon trasnporta. To je obično bezopasno i prolazi samo od sebe. Međutim, ako se stres kombinira s drugim čimbenicima poput promjena u hrani ili vodi, problem može biti izraženiji.

Ždrijebad su također teško pogođena tijekom odbijanja: promjene u hrani i psihološki stres događaju se istovremeno, zbog čega je proljev pri odbijanju vrlo čest. Prema Razzuoilu i sur. (2016), ovaj se rizik može značajno smanjiti ranom prilagodbom ždrijebadi na koncentriranu hranu i što nježnijim odbijanjem od majke.

Kao opće pravilo: konji su bića navike. Što je njihova dnevna rutina redovitija i što se pažljivije uvode promjene, to je manji rizik od probavnih problema povezanih sa stresom.

9. Pogreške u hranjenju ždrijebadi (odvikavanje i zamjena za mlijeko)

 

View this post on Instagram

 

A post shared by 🇦🇹 |Santina Pamic| 🇭🇷 | Unabhängige Pferdefutterberaterin (@futterberatung.equus_victu)

Pogreške u hranjenju mladih ždrijebadi čest su uzrok proljeva (eng. Scours) u prvih nekoliko mjeseci života. Tipična pogreška je naglo odvikavanje od sisanja bez prethodnog nuđenja hrane za ždrijebad (eng. Creep feed). Nagli prelazak s mlijeka na krutu hranu preopterećuje još uvijek razvijajući probavni sustav i dovodi do proljeva. Palmer (2017) potvrđuje da ždrijebadi treba vremena da se prilagode prijelazu s mlijeka na sijeno i koncentriranu hranu.

Druga pogreška je hranjenje neprikladnim mlijekom ili nepravilno pripremljenim nadomjescima za mlijeko. Kravlje mlijeko, na primjer, sadrži više masti i manje šećera od kobiljeg mlijeka i stoga ga je teško probaviti. Prekomjerno hranjenje mlijekom također može uzrokovati proljev.

Ždrijebad koja su ostala bez roditelja ili se uzgajaju „na ruku“ posebno su osjetljiva: previše koncentrirane zamjene za mlijeko ili nehigijenska oprema za hranjenje brzo dovode do proljeva povezanog s hranjenjem. Rješenje leži u zamjenama za mlijeko prikladnim za ždrijebad pri čemu se pridržavaju upute za hranjenje, strogoj higijeni i postupnom uvođenju krute hrane. Ždrijebad koja konzumira sijeno i koncentriranu hranu tijekom dojenja imaju znatno stabilniji probavni sustav pri odbijanju od sisanja.

10. Nepravilno korištenje lijekova (antibiotika i NSAID-a)

Određeni lijekovi mogu uzrokovati teški proljev kod konja ako se nepravilno koriste. Proljev povezan s antibioticima je poznati problem: antibiotici širokog spektra (oralni ili sistemski) remete normalnu crijevnu floru i omogućuju patogenim bakterijama poput Clostridium difficile da se prekomjerno razmnožavaju, kako navode Mada i sur. (2024).

Nastali kolitis može uzrokovati akutni, često krvavi proljev s vrućicom i može postati opasan po život. Čak i neophodni antibiotski tretmani nose ovaj rizik – pogreška je, međutim, u nepotrebnoj ili nekontroliranoj upotrebi bez veterinarskog nadzora.

Jednako opasna je nepravilna upotreba nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAID) poput fenilbutazona ili fluniksina. Prekomjerne doze ili dugotrajna primjena mogu dovesti do dorzalnog kolitisa koji se manifestira kao proljev, ventralni edem (gubitak proteina) i simptomi kolike. To se često događa kada vlasnici konja prekorače preporučene količine ili istovremeno daju nekoliko NSAID-a, vjerujući da pomažu konju. Diljem svijeta problem se pogoršava lakom dostupnošću prašaka koji se mogu kupiti bez recepta.

Ključ leži u umjerenosti i kontroli: antibiotike treba davati samo onako kako je propisao veterinar, a NSAID-e samo u najnižoj učinkovitoj dozi tijekom najkraćeg mogućeg trajanja. Ako je potrebna dugotrajna terapija, treba planirati zaštitu želuca i redovite preglede kako bi se spriječio kolitis. Uvijek se posavjetujte sa svojim veterinarom!

Tablica: nepravilna primjena lijekova i proljevi

Zaključak

Proljev kod konja nikada se ne smije prikazivati kao “samo rijetka stolica”. To je jasan znak upozorenja na neravnotežu koja se može brzo razviti u dehidraciju, gubitak težine, kolike ili čak sistemsku bolest ako se ne liječi. Ovdje opisane pogreške – od naglih promjena u hrani do neadekvatne kontrole parazita – među najčešćim su, ali lako izbježivim uzrocima.

Oni koji se usredotočuju na postupne promjene u hrani, hranu bogatu vlaknima, čistu hranu i vodu, ciljanu kontrolu parazita, smanjenje stresa i pažljivu upotrebu lijekova mogu značajno smanjiti rizik od proljeva u svom krdu. Cilj ne bi trebao biti samo zaustavljanje akutne epizode, već i preventivno djelovanje kako se uopće ne bi ona dogodila.

Znanstveni zaključci su jasni: konji najbolje napreduju u dosljednim uvjetima, s visokokvalitetnom krmnom hranom i u čistom okruženju s niskim stresom. Ako se zadovolje ove osnove, proljev i meka stolica ostaju iznimka, a ne ponavljajući problem. Međutim, ako proljev potraje ili se pogorša, hitan veterinarski pregled je ključan kako bi se isključili zarazni ili sistemski uzroci.